Prijevod diplome i prijepisa ocjena

Dokumente izdaje ured za studentske poslove sveučilišta na kojem je stečena diploma, a za srednju školu nadležna uprava i ravnateljstvo škole. Posljednjih su godina mnoge ustanove počele izdavati inačice s e-potpisom i QR kodom; to je prednost za mogućnost provjere, ali u prijevodu donosi dodatnu odgovornost.

Pretvaranje sustava ocjenjivanja: najosjetljivije tehničko pitanje

U visokom se obrazovanju u Türkiye najčešće primjenjuje ljestvica do 4, a u srednjem ljestvica do 100; slovčane ocjene (AA, BA, BB…) i njihovi brojčani ekvivalenti mogu se razlikovati od ustanove do ustanove. Ljestvice su odredišnih zemalja pak posve drukčije: u Njemačkoj je 1 najbolja, a 5 nedovoljna ocjena; Ujedinjena Kraljevina radi po logici razreda uspjeha; SAD upotrebljava GPA na ljestvici do 4, ali su rasponi slova drukčiji.

Zlatno je pravilo ovdje ovakvo: prevoditelj ne pretvara ocjene. Posao je prevoditelja da ocjenu zapisanu u dokumentu i objašnjenje ljestvice same ustanove u cijelosti prenese na ciljni jezik. Pretvaranje ocjene u ljestvicu odredišne zemlje u nadležnosti je ustanove za priznavanje istovrijednosti. Pretvorba koju prevoditelj napravi u dobroj vjeri dokument čini krivotvorenim i dovodi predmet u rizik.

Zato se objašnjenje ljestvice na poleđini ili u donjem dijelu prijepisa ocjena, bilješke uz tablicu i napomena o prolaznoj ocjeni nikada ne smiju preskočiti. Ocjenjivaču je za vlastitu pretvorbu potreban upravo taj okvir.

Decimalni je razdjelnik također tiha zamka. U dokumentu na turskome prosjek je zapisan sa zarezom, u obliku „3,42”; ocjenjivač s engleskoga govornog područja isti niz može shvatiti kao tisućicu ili oklijeva jer je navikao na oblik s točkom. Zato brojčana polja treba prenijeti u skladu s pravopisnom navadom ciljnog jezika, ali bez mijenjanja vrijednosti.

Čitljivost naziva kolegija za ustanovu koja priznaje istovrijednost

Nazivi su kolegija u prijepisu ocjena najčešće skraćeni: „Mat II”, „Genel Fiz. Lab.”, „MTP 302”. Te kratice na matičnom odsjeku u Türkiye svi razumiju; stranom stručnjaku za priznavanje istovrijednosti one su besmisleni nizovi. Dobar prijevod kraticu razrješava i, kad je potrebno, zadržava šifru kolegija.

Drugo je pitanje pravilan odabir strukovnog nazivlja. Je li „İşletme” poslovna ekonomija ili menadžment, je li „Mühendislik Fakültesi Bilgisayar Mühendisliği” računarstvo ili informatika – ti odabiri izravno utječu na to gdje će druga ustanova kolegij smjestiti u vlastiti nastavni plan. Što je naziv kolegija prepoznatljiviji, to prijenos bodova teče bez zapreka.

Ako su AKTS (ECTS) bodovi navedeni u zasebnom stupcu, obavezno se zadržavaju; ustanove u Europi gledaju u ECTS više nego u domaće bodove. Zamjena stupaca s bodovima i sa satima može dovesti do toga da studentovo opterećenje izgleda manjim nego što jest.

Zadržati treba i strukturu prijepisa ocjena. Naslovi semestara, ponovljeni kolegiji, upisi o priznatim kolegijima, kolegiji preneseni prijelazom s drugog studija i prosjeci po semestru čine logiku po kojoj se dokument čita. Prijevod prijepisa ocjena sveden spajanjem stupaca na ravan popis, i kad je tehnički potpun, usporava postupak vrednovanja; stručnjak želi isti podatak vidjeti jedan uz drugi kao u izvorniku.

Diploma i potvrda o završetku studija nisu isto

Privremena potvrda o završetku studija, dobivena dok se čeka svečana dodjela, ne zamjenjuje diplomu; na njoj najčešće piše rok valjanosti. Neka strana sveučilišta taj dokument uzimaju u obradu uz uvjetni upis, neka ga uopće ne prihvaćaju. Dopunska isprava o studiju (Diploma Supplement) zaseban je dokument koji opisuje sadržaj, trajanje i razinu programa te se u prijavama u Europi najčešće traži.

U postupcima priznavanja istovrijednosti često se traži i četvrti dokument: sadržaji kolegija, dakle nastavni plan. To je dosje s tjednim temama i popisom literature za svaki kolegij iz prijepisa ocjena, najčešće debeo nekoliko desetaka stranica. Zbog opsega se obično sjetimo tek na kraju; a bez tog dosjea ustanova za priznavanje istovrijednosti ne može donijeti odluku o stručnoj istovrijednosti pa se postupak zaustavlja.

Na strani srednjeg obrazovanja uz diplomu je važno pravilno prenijeti i vrstu škole. Anadolska gimnazija, strukovna srednja škola, vjerska srednja škola „imam hatip” i prirodoslovna gimnazija različiti su programi; davanje jednog općenitog naziva za sve njih čini nevidljivom težinu obrazovanja koje je učenik stekao. Vrsta škole, područje završetka te, ako postoji, podatak o području i smjeru zadržavaju se svaki za sebe.

Izvornik, prijepis i skenirana preslika

Izvornik je diplome jedini primjerak i njegov je gubitak teško nadoknadiv; zato se izvornik ne šalje nijednoj ustanovi. Umjesto njega upotrebljava se ovjereni prijepis sa sveučilišta ili javnobilježnički ovjerena preslika. I prijevod se izrađuje na temelju tog prijepisa, a u prijevodu se jasno navodi je li dokument izvornik ili ovjereni prijepis.

Kod skeniranih preslika razlučivost je pak pitanje kakvoće samo za sebe. Suhi žigovi, šifre kolegija sitnim slovima i rukom dopisani ispravci u skenu niske razlučivosti postaju nečitljivi. Nečitljivo se polje u prijevodu mora označiti kao „nečitljivo”, a takva napomena kod druge ustanove ostavlja upitnik. Dobar sken olakšava sve sljedeće korake.

Razina ovjere i razlike među zemljama

Obrazovni se dokumenti smatraju upravnim ispravama, a apostille izdaje turska uprava provincije ili turska okružna uprava. U golemoj se većini prijava na inozemna sveučilišta traže javnobilježnički ovjeren prijevod i apostille zajedno; samo u fazi prihvata neke se škole zadovolje skeniranim turskim sudskim prijevodom, a izvornik zatraže pri upisu.

Razlike su među zemljama ovdje vrlo izražene. U Njemačkoj je pri vrednovanju istovrijednosti odlučujuća klasifikacija u bazi podataka anabin; jednako je važan položaj Vaše ustanove u toj tablici koliko i prijevod. SAD uopće nema sustav sudskih tumača, ali se istovrijednost pribavlja od zasebne organizacije poput WES-a ili ECE-a, a te organizacije dokument mogu zatražiti izravno od sveučilišta u zatvorenoj omotnici. U Italiji je pak uz prijevod najčešće nužna i izjava o vrijednosti (Dichiarazione di valore) pribavljena u konzulatu. Pojedinosti potražite na našoj stranici o zemljama.

Vrsta prijave	Diploma	Prijepis ocjena	Ovjera
Prijava na preddiplomski studij (EU)	Potrebna	Potreban	Javni bilježnik + apostille
Diplomski / doktorski studij	Potrebna	Potreban (s dopunskom ispravom o studiju)	Javni bilježnik + apostille
Vrednovanje istovrijednosti	Potrebna	Sa sadržajima kolegija	Javni bilježnik + apostille
Prijava za posao	Potrebna	Uglavnom nije potreban	Turski sudski prijevod
Erasmus / razmjena	Nije potrebna	Potreban	Prijevod ovjeren od ustanove

Pogreške svojstvene ovim dokumentima

• „Prevesti” prosjek ocjena u ljestvicu odredišne zemlje. To nije prijevod, nego vrednovanje, i nije posao prevoditelja.
• Ne prevesti objašnjenje ljestvice, bilješke i poleđinu.
• Slobodno prevoditi naziv sveučilišta i fakulteta. Ako ustanova ima vlastiti službeni naziv na stranom jeziku, treba upotrijebiti njega.
• Ime na diplomi napisati drukčije nego u putovnici; u predmetima priznavanja istovrijednosti ta jedina razlika može postupak produljiti mjesecima.
• Ne prenijeti u prijevod adresu za provjeru i šifru s dokumenta s QR kodom i e-potpisom.
• Zaboraviti diplomu dvopredmetnog ili dopunskog studija pa dati prevesti samo glavnu diplomu.

Ne propustite rokove svoje prijave

U obrazovnim su prijavama rokovi strogi, a korak s apostilleom najčešće se ne uzme u račun. Kad nam skenirate i pošaljete diplomu i prijepis ocjena, zajedno ćemo pregledati koji su slojevi ovjere potrebni, na koji jezik treba prevesti i nedostaje li u Vašem predmetu koji dokument. Jezične mogućnosti potražite na našoj stranici o jezicima, uvjete rada na našoj stranici s cijenama, a dokument nam možete poslati putem obrasca za ponudu.

Stranica je informativne naravi; oblik dokumenta i lanac ovjere razlikuju se ovisno o zemlji u kojoj se postupak provodi. Preporučujemo da se o najnovijem stanju raspitate kod tijela koje provodi postupak.